Snaga dizalice topline odabire se prema toplinskom opterećenju kuće, odnosno prema tome koliko topline kuća gubi u najhladnijim danima. Kvadratura za to nije dovoljna. Dvije kuće od 150 m² mogu trebati vrlo različitu snagu, ovisno o izolaciji, stolariji i obliku kuće. Toplinsko opterećenje računa se prema normi HRN EN 12831, a za postojeću kuću dobru sliku daje i energetski certifikat.
Zašto kvadratura nije dovoljna?
Kvadratura govori koliko je kuća velika, a ne koliko topline gubi. Gubici ovise o zidovima, krovu, podu i prozorima, o provjetravanju i o najnižoj vanjskoj temperaturi za koju se kuća grije. Tablice s vatima po četvornom metru zato su gruba procjena, a ne podloga za odabir uređaja.
Kako se računa toplinsko opterećenje?
Toplinsko opterećenje računa se prema normi HRN EN 12831, na koju upućuje Tehnički propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama. Proračun toplinskih gubitaka zgrade za zimu dio je strojarskog projekta i radi se za vanjsku projektnu temperaturu mjesta u kojem je zgrada.
Proizvođači traže isto. Viessmann u tehničkom priručniku za dizalice topline navodi da se toplinsko opterećenje zgrade prema EN 12831 odredi prije narudžbe uređaja. Dizalica topline koja je jedini izvor topline mora pokriti cijelu potrebu kuće za toplinom.
Za dizalicu topline do 30 kW u postojećoj kući nisu potrebni građevinska dozvola ni glavni projekt. Tada ponudu izrađujemo nakon izvida, a ako kuća ima strojarski projekt, prema projektu.
Što o kući govori energetski certifikat?
Energetski certifikat navodi godišnju potrebnu toplinsku energiju za grijanje po četvornom metru, u kWh/(m²a), i prema njoj energetski razred kuće.
| Razred | kWh/(m²a) |
|---|---|
| A+ | do 15 |
| A | do 25 |
| B | do 50 |
| C | do 100 |
| D | do 150 |
| E | do 200 |
| F | do 250 |
| G | više od 250 |
Ljestvica je ista za cijelu Hrvatsku. Za kontinentalnu Hrvatsku razred se računa s klimatskim podacima za Zagreb Maksimir.
Ta brojka je godišnja potreba, a ne snaga. Iz nje se ne može očitati koliko kW treba dizalica topline, ali se vidi koliko kuća gubi u usporedbi s drugima: kuća razreda B treba najviše 50 kWh po četvornom metru na godinu, a kuća razreda E do 200. Kuća razreda E zato treba znatno snažniju dizalicu topline od jednako velike kuće razreda B.
Certifikat se predavao i uz prijavu na poziv FZOEU-a za obiteljske kuće iz 2026. godine, pa ga mnogi vlasnici već imaju.
Starija kuća sa slabom izolacijom
Starija kuća sa slabom izolacijom gubi više topline, pa joj treba snažnija dizalica topline i često viša temperatura vode u radijatorima. Koliko radijator daje na nižoj temperaturi vode, opisali smo u vodiču Dizalica topline s radijatorima ili podnim grijanjem.
Ako planirate izolaciju ili novu stolariju, recite nam to na izvidu. Snaga dizalice topline tada se odabire prema kući kakva će biti nakon radova.
U pozivu FZOEU-a iz 2026. godine kuća u kontinentalnoj Hrvatskoj morala je imati energetski certifikat razreda C ili boljeg da bi dobila poticaj za dizalicu topline. Za uređaje od 30 kW naviše tražio se i glavni projekt. Uvjeti se mijenjaju od poziva do poziva.
Što nam treba za ponudu?
Prije ponude dolazimo na izvid i predlažemo rješenje. Da bismo mogli predložiti snagu, trebamo znati:
- je li kuća novogradnja ili se adaptira;
- treba li dizalica topline za grijanje, hlađenje i potrošnu toplu vodu;
- kakvo je postojeće grijanje;
- broj etaža i grijanu površinu;
- kakve su izolacija i stolarija;
- je li priključak monofazni ili trofazni;
- imate li ili planirate fotonaponsku elektranu.
Sve to možete upisati u upit za dizalicu topline, a ako imate strojarski i arhitektonski projekt, priložite ga. Vrste dizalica topline i naše reference su na stranici Dizalice topline.
Izvori: Pravilnik o energetskom pregledu zgrade i energetskom certificiranju (NN 88/17); Tehnički propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (NN 128/15); Pravilnik o jednostavnim i drugim građevinama i radovima (NN 112/17); FZOEU, Javni poziv EnU-6/26.
