Kotlovnice i sustavi grijanja
Energo-S izvodi nove plinske kotlovnice, rekonstruira postojeće i povezuje ih s dizalicama topline. Uz to izvodi radijatorsko, podno i zidno grijanje te plinsko grijanje proizvodnih hala. Kod obiteljskih kuća to je najčešće zamjena postojećeg grijanja, na primjer plinskog bojlera dizalicom topline.
Kotlovnica i dizalica topline zajedno
Postojeća kotlovnica ne mora se ukloniti kad se ugrađuje dizalica topline. Regulacija tada pri zadanoj vanjskoj temperaturi, koja se naziva bivalentna točka, prebacuje grijanje na kotao ili ga uključuje uz dizalicu topline:
- bivalentno-alternativni rad: ispod bivalentne točke grije samo kotao, a dizalica topline se isključuje;
- bivalentno-paralelni rad: ispod bivalentne točke kotao se uključuje uz dizalicu topline i oba izvora rade zajedno.
U Tehnološkom parku Varaždin Clivet dizalice topline zrak-voda ukupno 114 kW spojene su na postojeću kotlovnicu. Na poslovnoj zgradi Pinky's u Pušćinama dizalica topline je primarni izvor, a plinski kotao služi kao podrška pri većem opterećenju.
Hale i veće zgrade
Grijanje proizvodnih hala
U visokim halama grijanje zraka je skupo jer se topli zrak diže pod krov. Zato se koriste infracrvene plinske grijalice i jedinice koje zrak vraćaju prema podu. Primjeri:
- Lim-mont, Ludbreg: devet plinskih grijalica ukupnog kapaciteta 2 200 kW i infracrvena grijalica.
- Knauf Insulation, Novi Marof: devet infracrvenih plinskih grijača i pet plinskih ventilatora.
- Podravka, Koprivnica: recirkulacijske jedinice za grijanje i hlađenje visokih prostora.
Centralna strojarnica u stambeno-poslovnoj zgradi
U rekonstrukciji zgrade VAMA u Varaždinu poslovni dio grije i hladi centralna strojarnica s Clivet dizalicama topline ukupne snage postrojenja 1 MW, uz Wilo cirkulacijske pumpe i Danfoss izmjenjivače topline. Stanovi imaju Danfoss podno grijanje.
Što propisi traže od vlasnika većeg sustava grijanja?
Sustav grijanja nazivne snage iznad 70 kW mora se pregledati najmanje jednom u deset godina. Ista obveza vrijedi za sustave hlađenja i klimatizacije. Nestambene zgrade sa sustavom iznad 290 kW moraju imati sustav automatizacije i upravljanja zgradom. Za nove plinske kotlove do 70 kW EU od 26. rujna 2015. traži sezonsku učinkovitost od najmanje 86 %. Tu razinu u praksi postižu samo kondenzacijski kotlovi.
Propis: Zakon o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu (NN 155/25), čl. 18., 19. i 20.; Uredba (EU) 813/2013, Prilog II. t. 1.
Sve obveze vlasnika, s člancima propisa, opisane su na stranici Obveze vlasnika sustava.
Česta pitanja
Treba li projekt za zamjenu kotla ili ugradnju dizalice topline u kući?
Ne treba, ako se u postojeću zgradu ugrađuje sustav grijanja ili hlađenja do 30 kW. Za to nisu potrebni građevinska dozvola ni glavni projekt. Energo-S prije ponude dolazi na izvid i predlaže rješenje.
Propis: Pravilnik o jednostavnim i drugim građevinama i radovima (NN 112/17 do 155/23), čl. 3.
Može li dizalica topline raditi s radijatorima?
Može, ako radijatori mogu zagrijati prostor i na nižoj temperaturi vode nego s kotlom. To se provjerava na izvidu, prije ponude.
Postoje li poticaji za novi plinski kotao?
Od 1. siječnja 2025. države članice EU ne smiju davati financijske poticaje za ugradnju samostalnih kotlova na fosilna goriva. Poziv FZOEU-a za obiteljske kuće iz 2026. sufinancirao je dizalice topline, fotonaponske elektrane i baterije, ali ne i plinske kotlove.
Propis: Direktiva (EU) 2024/1275, čl. 17. st. 15.
Vodiči i povezane stranice
