Poslovna ili javna zgrada može s plinskog kotla prijeći na dizalicu topline na tri načina. Dizalica topline može se spojiti na postojeći sustav grijanja, a kotao zadržati za najhladnije dane. Može se ugraditi dizalica topline koja zimi grije, a ljeti hladi preko ventilokonvektora. Grijanje i hlađenje može preuzeti i VRV sustav. Koji je način pravi, ovisi o tome kako zgrada danas grije, treba li joj hlađenje i koju temperaturu vode trebaju ogrjevna tijela.
Dizalica topline uz postojeću kotlovnicu
Postojeća kotlovnica ne mora se ukloniti kad se ugrađuje dizalica topline. Regulacija tada pri zadanoj vanjskoj temperaturi, koja se naziva bivalentna točka, prebacuje grijanje na kotao ili ga uključuje uz dizalicu topline.
Postoje dva načina rada:
- bivalentno-alternativni: ispod bivalentne točke grije samo kotao, a dizalica topline se isključuje;
- bivalentno-paralelni: ispod bivalentne točke kotao se uključuje uz dizalicu topline i oba izvora rade zajedno.
U Tehnološkom parku Varaždin Clivet dizalice topline zrak-voda ukupno 114 kW spojene su na postojeću kotlovnicu. U Učeničkom domu Varaždin dizalica topline voda-voda od 84 kW, s eksploatacijskim i upojnim bunarom, spojena je na postojeći sustav grijanja i kotlovnicu. Na poslovnoj zgradi Pinky's u Pušćinama dizalica topline je primarni izvor, a plinski kotao služi kao podrška pri većem opterećenju.
Ovaj put zadržava postojeće radijatore, pa se prije odluke provjerava rade li na nižoj temperaturi vode. Kako se to provjerava, opisali smo u vodiču Dizalica topline s radijatorima ili podnim grijanjem.
Dizalica topline koja grije i hladi
Reverzibilna dizalica topline zrak-voda ovisno o godišnjem dobu priprema toplu ili hladnu vodu. Voda cijevima dolazi do ventilokonvektora, koji zimi griju, a ljeti hlade prostor. Za grijanje i hlađenje tada služe isti uređaj i ista cijevna mreža.
Ventilokonvektori griju vodom niže temperature od klasičnih radijatora. To se vidi iz temperatura pri kojima proizvođači deklariraju učin:
| Ogrjevno tijelo | Temperatura vode |
|---|---|
| Radijator | 75/65 °C |
| Ventilokonvektor, četiri cijevi | 65/55 °C |
| Ventilokonvektor, dvije cijevi | 45/40 °C |
| Ventilokonvektor, hlađenje | 7/12 °C |
Radijator se ispituje prema normi HRN EN 442, a ventilokonvektor prema pravilima certifikacije Eurovent.
Za Plinacro u Zagrebu ugradili smo dvije dizalice topline od 215 kW u hlađenju i 250 kW u grijanju, zamijenili 201 ventilokonvektor, rekonstruirali klima-komore i automatizirali sustav grijanja i hlađenja. U zgradi Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije u Varaždinu ugrađene su dizalice topline, ventilokonvektori i potpuno nova cijevna mreža. U Lepoglavi su za Ministarstvo pravosuđa i uprave ugrađene dvije dizalice topline od 51 kW u hlađenju i 49 kW u grijanju.
Kad zgrada istodobno treba grijanje i hlađenje
Polivalentna dizalica topline istodobno priprema toplu i hladnu vodu. Koristi se u četverocijevnim sustavima, u zgradama kojima je tijekom godine istodobno potrebno grijanje i hlađenje, kao što su trgovački centri, hoteli, bolnice i proizvodni pogoni. Toplina koju uređaj odvodi pri hlađenju tada se koristi za grijanje, umjesto da se ispušta van.
Za Framos Technologies u Čakovcu ugradili smo polivalentnu dizalicu topline voda-voda od 177 kW u hlađenju i 174 kW u grijanju, s bunarskom vodom, četiri klima-komore i 65 kazetnih ventilokonvektora u četverocijevnom sustavu.
VRV sustav umjesto kotlovnice
VRV sustav ne razvodi vodu. Radna tvar bakrenim cijevima ide izravno do svake unutarnje jedinice. Za grijanje i hlađenje prostora tada nisu potrebni kotao ni razvod vode.
Daikin VRV sustav s povratom topline je trocijevni i istodobno hladi jedne prostorije, a grije druge, tako da toplinu iz prostorija koje se hlade prenosi u prostorije koje se griju. Kod izvedbe s dizalicom topline jedna vanjska jedinica u istom trenutku ne može i hladiti i grijati.
U rekonstrukciji južnog krila Hotela Turist u Varaždinu grijanje i hlađenje preuzeo je Daikin VRV sustav s 8 vanjskih i 155 unutarnjih jedinica. Za HAZU u Zagrebu izveli smo 11 VRV sustava sa 17 vanjskih i 60 unutarnjih jedinica za grijanje i hlađenje. U potkrovlju Studentskog centra Varaždin ugrađen je Daikin VRV sustav za grijanje i hlađenje.
Kako se VRV uspoređuje s ventilokonvektorima i split sustavima kod hlađenja, opisali smo u vodiču Hlađenje poslovne zgrade: VRV, rashladnik s ventilokonvektorima ili split sustavi.
Što provjeriti prije odluke
Prije odluke korisno je znati:
- koju temperaturu vode trebaju postojeća ogrjevna tijela;
- treba li zgradi i hlađenje;
- trebaju li neki dijelovi zgrade grijanje dok se drugi hlade;
- kako se zgrada provjetrava, jer dizalica topline ne zamjenjuje ventilaciju;
- gdje može stajati vanjska jedinica i ima li mjesta za strojarnicu.
Projekt i obveze vlasnika
Na postojećoj zgradi sustav grijanja, hlađenja ili klimatizacije nazivne snage do 30 kW ugrađuje se bez građevinske dozvole i bez glavnog projekta. Ugradnja ili zamjena opreme, odnosno postrojenja za grijanje, hlađenje ili ventilaciju većeg učina izvodi se bez građevinske dozvole, ali prema glavnom projektu, uz prijavu početka radova i stručni nadzor.
Za sustav u radu vrijedi:
- sustav grijanja, hlađenja ili klimatizacije nazivne snage iznad 70 kW pregledava se najmanje jednom u deset godina;
- nestambena zgrada sa sustavom iznad 290 kW mora imati sustav automatizacije i upravljanja zgradom;
- dizalica topline s 5 t CO2e radne tvari ili više provjerava se na propuštanje najmanje svakih 12 mjeseci.
Od 1. siječnja 2025. države članice EU ne smiju davati financijske poticaje za ugradnju samostalnih kotlova na fosilna goriva. Sve obveze vlasnika na jednom mjestu su na stranici Obveze vlasnika sustava grijanja, hlađenja i ventilacije.
Projektiranje strojarskih instalacija dio je naših usluga, a prije ponude dolazimo na izvid i predlažemo rješenje. Naše reference su na stranicama Kotlovnice i sustavi grijanja, VRV i VRF sustavi i Rashladni i tehnološki sustavi hlađenja. Projekte po vrsti zgrade opisali smo na stranicama za poslovne zgrade i zgrade javne uprave.
Izvori: Zakon o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu (NN 155/25); Direktiva (EU) 2024/1275 o energetskim svojstvima zgrada; Pravilnik o jednostavnim i drugim građevinama i radovima (NN 112/17); Uredba (EU) 2024/573 o fluoriranim stakleničkim plinovima.
