Ventilacija i rekuperacija

Ventilacija s rekuperacijom dovodi svjež zrak u prostor i pritom iz odsisnog zraka vraća dio topline, pa se zimi manje troši na grijanje, a ljeti na hlađenje. Energo-S projektira i izvodi takve sustave za poslovne zgrade, škole, hotele, zdravstvene i proizvodne objekte. Opseg ide od pojedinačnog rekuperatora do klima-komora od nekoliko stotina kilovata.

Klima-komora na krovu zgrade Mobilisis u Varaždinu

Kada je povrat topline obvezan?

Pri projektiranju nove zgrade ili značajnoj obnovi postojeće povrat topline obvezan je kad zgrada ima mehaničku ventilaciju, broj izmjena zraka veći od 0,7 h⁻¹ i ukupni protok vanjskog zraka veći od 2 500 m³/h. Isti propis traži i najmanji stupanj povrata topline. Za kružni (glikolni) sustav to je 0,55, a za ostale sustave 0,70.

Propis: Tehnički propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (NN 128/15 do 102/20), čl. 28. st. 3. i čl. 56. st. 2.; Uredba (EU) 1253/2014, Prilog III. t. 2.

Za nove nestambene ventilacijske jedinice EU od 2018. traži više:

  • sustav povrata topline s mogućnošću obilaska (by-pass);
  • toplinsku učinkovitost najmanje 73 %, odnosno 68 % za kružni sustav;
  • ventilator s više brzina ili promjenjivom brzinom;
  • upozorenje ili alarm kad pad tlaka na filtru prijeđe najveći dopušteni konačni pad tlaka.

Što usporediti u ponudi ventilacijske jedinice?

Za nestambene ventilacijske jedinice i klima-komore proizvođač mora u tehničkoj dokumentaciji i na svojim mrežnim stranicama navesti podatke po kojima se ponude mogu usporediti. Među njima su:

  • tip sustava povrata topline (kružni, drugi ili bez povrata) i njegova toplinska učinkovitost u %;
  • nominalni protok u m³/s i stvarna ulazna električna snaga u kW;
  • unutarnja specifična snaga ventilatora (SFPint) u W/(m³/s);
  • brzina zraka na površini filtra pri projektiranom protoku i energetska učinkovitost filtara;
  • najveće vanjsko i unutarnje propuštanje zraka u %;
  • razina zvučne snage kućišta za jedinice koje se ugrađuju u zgradu.

SFPint pokazuje koliku snagu ventilatori troše na protok zraka kroz samu jedinicu. Uredba mu propisuje gornju granicu, koja raste s učinkovitijim povratom topline, a smanjuje se kad jedinica odstupa od referentne izvedbe filtara. Za dvosmjernu jedinicu nominalnog protoka od 2 m³/s naviše granica prije tih ispravaka iznosi 1 300 W/(m³/s) s kružnim sustavom povrata topline, a 800 W/(m³/s) s ostalim sustavima.

Propis: Uredba (EU) 1253/2014, čl. 4. st. 2., Prilog III. t. 2. i Prilog V. t. 1. i 2.

Na našim objektima

Kako izgleda sustav na stvarnom objektu?

Na objektu Ministarstva pravosuđa i uprave u Lepoglavi ugrađena je klima-komora s glikolnim rekuperatorom i kuhinjske nape s automatskim čišćenjem i odmašćivanjem.

  • 688 kW

    četiri Daikin ventilacijsko-rekuperacijske jedinice s razvodom ventilacije, visokoregalno skladište Podravke u Koprivnici

  • 5

    rekuperatora zraka i oko 700 m izoliranog ventilacijskog kanalnog razvoda s kompletnom regulacijom, Tehnološki park Varaždin

  • 1 140 m

    približna duljina spiro cijevi i više od 5 000 kg kanala od pocinčanog lima uz Daikin klima-komoru, Hotel Turist

Gradilište nove proizvodne linije tvrtke Knauf Insulation u Novom Marofu, pogled iz zraka
Knauf Insulation, Novi Marof

Ventilacija u proizvodnim halama

U proizvodnji ventilacija često ima i drugu zadaću: odvodi dim, prašinu ili toplinu iz procesa. Za novu proizvodnu liniju Knauf Insulationa u Novom Marofu izvedeno je 19 zidnih odsisnih i 13 mlaznih ventilatora za ventilaciju i odimljavanje. U pogonu Maico u Brezju ugrađen je sustav tehnološkog odsisavanja piljevine i drvne prašine.

Gdje u radu nastaju vodena para, velika toplina, štetni plinovi, pare, prašina ili aerosoli, mora se osigurati prisilno provjetravanje, a kontrolni sustav mora registrirati i dojaviti svaki kvar.

Propis: Pravilnik o zaštiti na radu za mjesta rada (NN 105/20, 66/26), čl. 25. st. 5. i 7.

Koliko svježeg zraka treba radnim prostorijama?

Radnim prostorijama mora se osigurati dovoljno svježeg zraka, prvenstveno prirodnim provjetravanjem. Kad se radna prostorija provjetrava umjetno, pri normalnim mikroklimatskim uvjetima svakom radniku treba dovesti:

  • 30 m³/h, ako na svakog radnika dolazi do 20 m³ slobodnog zračnog prostora;
  • 20 m³/h, ako na svakog radnika dolazi od 20 do 40 m³ slobodnog zračnog prostora;
  • najmanje 40 m³/h u prostoriji bez prozora i drugih otvora za provjetravanje.

U uredima je potrebno najmanje 1,5 izmjena zraka na sat, a u prostorijama za sastanke 3. Ako svježi zrak nije dovoljno čist, prije ubacivanja u prostoriju mora se pročistiti, na primjer filtriranjem.

Propis: Pravilnik o zaštiti na radu za mjesta rada (NN 105/20, 66/26), čl. 25. st. 1., 10., 11. i 15.

Koliko zraka treba stambenom prostoru?

Za stambene zgrade Tehnički propis traži izmjenu zraka od najmanje 0,5 h⁻¹ dok se prostor koristi, odnosno 0,2 h⁻¹ kad se ne koristi. Kod zgrade s mehaničkom ventilacijom dopuštena propusnost ovojnice pri ispitivanju tlakom (n50) iznosi 1,5 h⁻¹ umjesto 3,0 h⁻¹. Ispitivanje je obvezno za zgrade gotovo nulte energije. Rekuperacija daje najviše kad je zgrada zrakonepropusna, jer topli zrak tada izlazi kroz rekuperator, a ne kroz procjepe.

Propis: Tehnički propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (NN 128/15 do 102/20), čl. 27. i 30.

Česta pitanja

Je li za ventilaciju s rekuperacijom potreban projekt?

U postojećoj zgradi s najviše tri stambene jedinice ili do 600 m² zamjena opreme za ventilaciju ne traži građevinsku dozvolu ni glavni projekt. Kod ostalih postojećih zgrada radovi se izvode prema glavnom projektu. Kod nove gradnje ventilacija je dio projekta strojarskih instalacija.

Propis: Pravilnik o jednostavnim i drugim građevinama i radovima (NN 112/17 do 155/23), čl. 3. i 5.

Zamjenjuje li klima uređaj ventilaciju?

Ne zamjenjuje. Unutarnja jedinica klima uređaja zrak uzima iz prostorije, hladi ga ili grije i vraća u istu prostoriju, pa ne dovodi svježi vanjski zrak. Za to služe ventilacijske jedinice s povratom topline, koje mogu raditi samostalno ili kao dio VRV sustava.

Koja je razlika između rekuperatora i klima-komore?

Rekuperator izmjenjuje zrak i vraća toplinu. Klima-komora uz to zrak grije, hladi, filtrira i po potrebi ovlažuje, pa se koristi u većim prostorima poput hotela, dvorana i proizvodnje.

Servisirate li ventilacijske sustave?

Da, servisiramo ventilacijske sustave i klima-komore koje smo projektirali, ugradili ili isporučili.

Odabrane reference

Sve reference

Imate projekt ili pitanje?